Uravnotežena je prehrana prvi korak do dobrog zdravlja, ali i linije. Međutim, u mnoštvu informacija na tu i slične teme, često možete naići na već uvriježene mitove. Kako bi vam put prema stvaranju zdravijih navika bio nešto lakši, za vas ih u nastavku – rušimo!
Žumanjak je neprijatelj zdravlja
Vjerojatno se slažete da su bjelanjci, zbog velikog udjela proteina te malog udjela masti, izrazito korisni za naš organizam. No, žumanjak nije na tako dobrom glasu. Uglavnom ga se krivi za porast razine kolesterola, a time i povećanje rizika od srčanih bolesti. No, je li to zaista tako? Očekivano, odgovor je - ne. Žumanjak je nutritivno najbogatiji dio jajeta, a sadrži proteine, vitamin B i omega-3 masne kiseline.
S druge strane, kad je u pitanju konzumacija žumanjaka, istraživanja do sada nisu potvrdila povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Zapravo, konzumacija žumanjka povisuje razinu prijeko potrebnog 'dobrog' (HDL) kolesterola.
Ugljikohidrati u večernjim satima debljaju
Sigurno ste već stoput čuli savjet da nikako ne jedete ugljikohidrate nakon 18 sati. Uz samo debljanje, spominju se i posljedice poput usporavanja metabolizma, čak i smanjenja inzulinske osjetljivosti.
Međutim, istraživanja ponovno kazuju drugačije. Tjelovježba tijekom dana može ubrzati metabolizam dok spavate, ali i dugoročno povećati potrošnju masti. Držite li se kvalitetnih, složenih ugljikohidrata i što češće fizičke aktivnosti, poneki kasniji obrok neće utjecati na vašu liniju i zdravlje.
Masti valja izbjegavati u širokom luku
Jeste li i vi među onima koji se kunu u 'low-fat' i kupuju hranu isključivo sa smanjenim udjelom masnoća? Želite li smršavjeti, ova se taktika itekako može negativno odraziti na vaš uspjeh. Takve vam namirnice zapravo, zbog većeg udjela šećera, čine više štete nego koristi.
S druge strane, masti čine sastavni dio zdrave prehrane i nisu nužno zlo za vaše tijelo. Primjerice, mononezasićene i polinezasićene masti smanjuju kolesterol i rizika od srčanih bolesti, pa ih zovemo 'dobrim' mastima. Zato slobodno uživajte u maslinovu, lanenu i sezamovu ulju, orašastim plodovima, maslacu od kikirikija i masnijoj ribi.
Što manje kalorija, to bolje
Jedan od najčešćih mitova s kojim se susrećemo odnosi se na kalorije. No, prije svega, upravo su nam one potrebne za život. Dok njihov prevelik unos direktno utječe na povećanje naše težine, prava količina kalorija služi kao pogonsko gorivo našim stanicama. Baš ih zato ne bi trebalo svoditi na (pre)niske razine. Umjesto neumornog brojanja svake kalorije, radije se okrenite unosu kvalitetnih, cjelovitih namirnica.
Komentari 0